Kalnik

Čitavo područje grada Križevaca i okolnog područja smješteno je uz planinu Kalnik koja dominira širim teritorijem sjeverozapadne Hrvatske. Kada se od Križevaca pogleda u smjeru sjevera, jasno se naziru obronci Kalnika, čiji je najveći vrh Vranilac visok 643 m. Do Kalnika udaljenog svega 18 km dolazi se asfaltiranom cestom za kojih dvadesetak minuta. Dolaskom do zaseoka Šoprona cesta se naglo uspinje i počinje penjanje uz brdo, a zatim se dolazi u samo mjesto Kalnik. U centru mjesta nalazi se Poljoprivredna zadruga, trgovina, osnovna škola, a u neposrednoj blizini i Spomen dom. Dom je na neki način ponos Kalničana jer je dobrim dijelom sagrađen od samodoprinosa, a i dobrovoljnim radnim akcijama. U mjestu se nalazi i crkva Sv. Brcka.

Kraj crkve cesta se spušta prema groblju. Lijepo uređeni spomenici i raskošne grobnice svjedoče da su Kalničani odvajkada bili imućni. U sjevernom dijelu mjesta cesta postaje sve strmija, prolazi pored kuća koje dopiru do same šume, odakle se pruža prelijepi pogled na cijelo selo i okolne zaseoke. Šumovitim predjelom dolazimo do raskršća, odakle cesta lijevo vodi prema prema vrhu Kalnika gdje je smješten televizijski toranj sa pratećim objektima, a desno dolazimo do Planinarskog doma i ruševina Starog grada. U planinarskom domu gostoljubivi domaćini počastit će vas domaćim specijalitetima, a ako ste raspoloženi za planinarenje svakako se treba popeti na Stari grad. Penjanje neće zadati teškoće jer stepenicama se stiže sve do vrha. Uz Stari grad vezana je priča o ugarskom kralju Beli IV iz 13. stoljeća koji se, bježeći pred Tatarima tu sakrio, te o šljivarima koji su mu pomogli, a koje je on u znak zahvalnosti prozvao plemenitašima.

Južni obronci Kalnika zasađeni su vinogradima, između kojih su brojne klijeti, bezbroj malih zaseoka okruženih voćnjacima, siva cesta koja vijuga poput zmije između oranica, livada, šuma, i sve se to vidi kao na dlanu.

S Kalnika se u nizinu spuštaju brojni potoci, od kojih Koruška i Vrtlin napajaju križevačka polja, dok je Glogovnica najveća rijeka čitavog kraja. Oko kilometar jugozapadno od Planinarskog doma nalazi se atelje slikara Franje Vilhema, u narodu prozvan “Vilhemova kućica”. U blizini kućice sa sjeverne strane pod stijenom, nalazi se izvor pitke vode kraj kojeg se izletnici rado okupljaju. Za znatiželjne namjernike, a pogotovo za one koji žele nešto doznati o nekadašnjem načinu života toga kraja, veoma je interesantno otići u selo Obrež podno Kalnika. Bit ćete tu zatečeni slikom nouobičajenom za početak trećeg tisućljeća. Tu je niz drvenih klijeti čije su pukotine pomno omazane blatom , a krovovi su slamnati. Taj niz od oko četrdesetak međusobno sličnih klijeti čine takozvanu ”Ilicu”, ispod koje se pružaju vinogradi niz blage potkalničke padine.

Iako nema velike razlike u nadmorskoj visini klima na Kalniku uvelike se razlikuje od one podno Kalnika. Ljeti se i za najveće vrućine osjeća lagan povjetarac sa sjevera, a zime su vrlo oštre sa mnogo snijega i jakim vjetrom koji ponekad ne prestaje danima. Moglo bi se reći da je zimi Kalnik ponekad odsječen od svijeta jer je i mehanizacija nemoćna pred hirovima prirode.

Tko želi uživati u ljepotama prirode može doći u proljeće, ljeti, i u jesen. U proljeće će na stijenama Starog grada niknuti planinski jaglac, prekrasan žuti cvijet posebnog mirisa koji uspijeva samo ovdje. Slika sazrelog žita, na prostranim njivama ljeti, ostat će nezaboravna, a u jesen bogatoj bojama i plodovimaa prirode ožive vinogradi iz kojih se dobiva poznato kalničko vino.

Nedaleko od grada Križevaca u sjeverozapadnom djelu Hrvatske uzdiže se vrh Vranilec visok 643 m i predstavlja najistaknutiji dio Kalnik koji se možda nemože pohvaliti svojom nadmorskom visinom, ali zato može svojom raznolikom ponudom koju nudi svakom planinaru, alpinisti, izletniku i drugima. Na Kalniku svatko može naći nešto za sebe, za planinare on je značajna kontrolna točka ZPP-a, a odnedavno zahvaljujući zalaganju pojedinih članova (posebno našeg preminulog pročelnika Ivana Đuričića) Kalnik ima i Poučnu stazu koja upozorava izletnike na čuvanje prirode i okoliša.

Alpinistima i penječima Kalnik pruža posebno zanimljive doživljaje, a za to se brine sedamdesetak uređenih smjerova koji se uglavnom nalaze na centralnom djelu i time ga čine jednim od popularnijih penjališta u ovom djelu Hrvatske.Izletnicima je zanimljiv najviše zbog Starog grada koji čuva svoje zidine još iz doba vladavine Bele IV i na taj način obogaćuju ugođaj Kalnika koji uvjek nudi nešto više. Tako da je zanimljiv i zmajarima kao i onima koji se bave padobranskim jedrenjem jer ima uzletište nedaleko od vrha uz sam TV toranj koje pruža mogućnost letenja i razgledanja Kalnika iz ptičje perspektive.

Puno je toga napisano o ljepoti ovog kraja, planini koja pruža puno, a ne traži gotovo ništa osim volje da je posjetite i doživite dio tog nezaboravnog ugođaja. Dom je smješten u blizini Starog grada na visini od 500 m, moguće je do doma doći i autom (zanimljiv podatak onima koji ne vole puno pješačiti), no od Križevaca je moguće doći i pješice markiranom planinarskom stazom oko 3 h hoda za one bolje i manje. Bitno je spomenuti još i to da se gorski lanac prostire na dužini od 16 km od Vratna do Gornje Rijeke i time Kalnik čini potpunim. Onima koji ga budu posjetili preporučujemo i odlazak na Mali Kalnik koji je manje posjećivan, ali ništa manje vrijedan od svog velikog brata.

Ime Kalnik označava tri pojma: planinu, gradinu i selo. Kalnička gora (skr. Kalnik) diže se na granici Zagorja, Prigorja i Podravine kao impozantan zid u pravcu jz-si. Dugačak je 16 kilometara, a visok prosječno 400-500 m. Taj je zid odigrao u povijesti važnu ulogu zadržavajući tatarske, avarske i turske najezde. Danas on štiti lijepe vinograde na svome južnom prigorju od prodora hladnih zračnih struja sa sjevera.

Poučna staza na Kalniku. HPD "Kalnik" iz Križevaca uredilo je 1996. poučnu stazu koja počinje kod kalničke gradine, ide sjevernom stranom kalničkog grebena, zaobilazi ga i vraća se do doma južnom stranom grebena. Ima kružni oblik, dugačka je 5 km i može se prijeći lakom šetnjom za 2-3 h. Početak staze obilježen je ovećom tablom, a uzduž puta je deset ploča s opisom pojedinih zanimljivosti. Poučnog je značenja jer upozorava izletnike na čuvanje prirode i okoliša. Tiskan je i mali vodič.